Veze, linkovi
Kompjuter biblioteka
Korpa

 

Access

Alternativna učenja

Analiza podataka

Android

Animacija

Antropologija

Apple - MAC OS X

Arheologija

Arhitektura

Astrologija

Astronomija

Audio kursevi + knjige

Audio, Multimedia, Video

Autobiografija

AutoCad, ArchiCAD, SolidWorks, Catia, Pro/Engineer

Automobili

Bajke

Baze podataka

Biografija

Biološke nauke

Blockchain

Botanika

C++ Visual C++ C#

ChatGPT

CSS

Dečije knjige

Delphi

Digitalna fotografija

Dizajn

Django

Domaće pripovetke

Domaći roman

Drama

E-knjiga

E-komerc

ECDL

Ekologija

Ekonomija

Elektrotehnika

Enciklopedija

Esejistika

Etika

Fantastika

Film

Filologija

Filozofija

Fizika

Fotografija

FULL STACK DEVELOPMENT

Funkcionalno programiranje

Generativna veštačka inteligencija

Geografija

Geologija

Git i GitHub

GOOGLE

GPT

Grafika, Dizajn, Štampa

Građevinarstvo

Hardver

Hemija

Hidrotehnika

Hobi

Horor

Humor

Internet

Intervju

Istorija

Istorija i teorija književnosti

Istorija umetnosti

Istorijski roman

Java

JavaScript

Joomla

jQuery

Knjiga posle posla - Beletristika i ostala izdanja

Knjižare i naše knjige

Književna kritika

Kuvari, hrana i piće

Leksikografija

Lingvistika

Ljubavni roman

logo

Magija

Marketing

Mašinsko učenje

Mašinstvo

Matematika

Medicina

Memoari

Menadžment

Modeliranje podataka

Monografija

Mreže

MS Office

Muzika

Nagrađivanje knjige

Naučna fantastika

Obrada teksta

OFFICE 2013

OpenOffice.org

Operativni sistemi

Oracle

Organizacione nauke

Pedagogija

PHP I MYSQL

Pisci u medijima

Ples

Poezija

Politika

Poljoprivreda

Popularna medicina

Popularna nauka

Popularna psihologija

Posao

Poslovanje

Pozorište

Pravo

Pravoslavlje

Primenjene nauke

Pripovetke

Prirodne nauke

Priručnik

Programiranje

Projektovanje softvera

Psihologija

Publicistika

Putopis

Python programiranje

Računarstvo u oblaku

Raspberry PI

Razvoj

Rečnici

Religija

Robotika

Roman

Ruby i Ruby on Rails

Satira

Saveti

Serija Roberta C. Martina

Sertifikati

Slikarstvo

Socijalna mreža - Facebook

Sociologija

Sport

Sport i hobi

SQL

Statistika

Strip

Tabele

Tableti

Tehnologija

Telekomunikacije

Triler

Turizam

Twitter

Udžbenici

Umetnost

Unix, Linux

Urbanizam

UX DIZAJN

Veštačka inteligencija

Visual Basic .NET, VBA, V. Studio

Web design

Windows

Windows 7

Windows 8

WordPress

Zaštita i sigurnost

Zoologija

 

Vesti – Operativni sistemi

Ukupno: 105, strana 1 od 6

3 glavna razloga zbog kojig se većina Vista korisnika neće prebaciti na Linux

 

 

 

Instalirali ste Vista operativni sistem na PC koji je došao opremljen sa 1 ili 1. 5 GB RAM-a pre godinu dana i primetili ste da se sistem ne pokreće tako brzo kao kada je pokretao XP verziju Windowsa i pitate se šta da uradite? Stvar koju je svaki Vista korisnik uradio barem jednom: odete u prodavnicu i kupite još GB RAM-a i verovatno moćniji procesor. Sada se Vista pokreće sa odličnim performansama i definitivno ste zadovoljni sa njim čak i ako se stanjio vaš novčanik. Ovo je verovatno scenario koji se odigrao kod većine Vista korisnika kada su prvi put iskusili Vista operativni sistem. Naravno, ovo bi bila istina za neke koji misle da su napravili dobar izbor a ne za one koji su se vratili na svoju prethodnu XP instalaciju ili ubacili Linux live CD i formatirali ceo drajv tako da mogu da ga zaborave zauvek. Šta mislite zašto većina Vista korisnika koji su ga neko vreme koristili sada ne pomišljaju o promeni svog operativnog sistema na neki operativni sistem otvorenog koda? Novac bi trebao da bude prilično velika motivacija o razmatranju činjenice jer Vista nije jeftin i da postoji dosta ljudi koji ne mogu sebi da priušte da ga kupe i da nadgrade svoje sisteme tako da mogu da uživaju u njegovom punom potencijalu. Razlozi zbog kojih se ovo dešava su očigledni ako potrošite dosta vremena koristeći Vista-u na poslu i kod kuće: program dizajniran za Vista-u je stabilniji od njegovih rivala otvorenog koda i stoga ćete imati stabilnije radno okruženje, atraktivna strana neće učiniti da se vaš sistem ponaša loše izazivajući padove kada ih najmanje očekujete – kao što je slučaj sa Ubuntu-ovim Compiz-om, i poslednja i verovatno najvažnija stvar je činjenica da nijedan Vista korisnik neće biti primoran da upotrebi ništa slično Linux terminalu dok radi pod Vista operativnim sistemom. Poslednji argument je verovatno najjača stvar koja sprečava Vista korisnike – i Windows korisnike generalno govoreći – od upotrebe Linuxa. Iako to nije loše kada se naviknete na njega a podrška zajednice je veoma dobra kada naiđete na problem (samo odete na forum koji se odnosi na Linux i postavite pitanje koje želite i dobićete odgovor brže nego što očekujete) Windows korisnici ga se i dalje plaše.
 
   

Apple i Mercedes planiraju revolucionarni navigacioni sistem

 

 

 

Nedavno je jedna glasina privukla pažnju masovnih medija zato što se u njoj tvrdi da je Apple potpisao sporazum sa  Mercedes-Benz-om da kreiraju potpuno novi navigacioni sistem za sve modele automobila uključujući i one koji će se pojaviti 2009. godine. Nemački časopis Focus je izjavio da će proizvod biti ekskluzivno namenjen Mercedesu, dok će drugim proizvođačima automobila biti dostupan za implementaciju oko šest meseci nakon inicijalnog datuma izdavanja. LeftLaneNews je otišao još dalje i dodao da će 2008. godina biti prva godina u kojoj će Mercedesovi automobili biti opremljeni sa Apple tehnologijom, mada Mecedes već testira različita rešenja. Špekulacije se takođe pojavljuju u vezi najnovijih Apple proizvoda kao što je iPhone i iPod-ovi, zato što oni sadrže revolucionarne funkcije koje će migrirati na automobilske sisteme. Krenimo sa iPhone-om – Google Maps interoperabilnost koja će omogućiti vozačima da biraju određenu lokaciju sa lakoćom. Pored toga, touchscreen funkcionalnost će doneti još funkcionalnosti proizvodu. Međutim, nije najjasnije da li će rešenje biti zasnovano na istoj Google Maps tehnologiji koja je upotrebljena u čuvenom iPhone-u, zato što ručni uređaj ne sadrži GPS funkcije koje podržavaju automobilski navigacioni sistem. Ovo nije prvi put da Apple i Mercedes ulaze u partnerstvo radi uvođenja inovativnih automobilskih tehnologija. 2005. godine nekoliko automobila je dobilo iPod podršku:  Mercedes-Benz B-Class, A-Class, C-Class, E-Class, M-Class, CLK-Class, CLS-Class i SLK-Class, je pratilo Smart modele i uvelo iPod funkcije koje su poboljšale doživljaj vožnje. U to vreme, tehnologija je bila dostupna u odvojenim, samostalnim paketima, za razliku od rešenja koje sada dolazi koje će po standardnom podešavanju biti uključeno u Mercedes automobile, i čija se cena procenjuje na 183 eura. Podržani iPod-ovi su uključeni u treću generaciju modela. Trenutno nema zvaničnih izjava niti procena cena budućih Mercedes automobila.
 
   

Apple ima 12 milijardi dolara za trošenje

 

 

 

Postojalo je vreme kada Apple nije radio tako dobro sa finansijske tačke. Sredinom 90-tih, oni su jedva uspeli da nastave sa radom. Ali ta vremena su prošla za Apple. Prodaja Mac računara je u stalnom porastu, iPod-ovi se prodaju kao ludi (potvršena je cifra od 90 miliona) a Apple TV i visoko kontroverzni iPhone će doneti Cupertino kompaniji druge gomile novca. Oni veoma dobro rade i stvari će od sada biti samo bolje. Ali koliko novaca Apple stvarno ima? Pa, poslednji put kada su davali izjave o svojoj zaradi, suma se kretala oko 12 milijardi u gotovini u kratkoročnim investicijama. To je puno novca da se drži ispod madraca i on značajno raste brzinom od 1 milijarde po kvartalu. Dakle Apple treba da investira. Arik Hesseldahl, reporter u BusinessWeek-u, pisao je o tome kako bi Apple pametno trebao da upotrebi ovaj novac kako bi obezbedio da on nastavi da pristiže. Reporter kaže da bi Apple trebao da lansira rizične kapitalne akcije i na taj način ohrabre svoj rastući ekosistem da raste još više. On misli da bi trebali da investiraju u razvojne kompanije drugih proizvođača za softver i igre, u porast tržišta za svoje proizvode, poboljšanje iPod-ova, iPhone-ova i Apple TV-a. Reporter imenuje neke od IT gigantskih kompanija koje su preduzele ovakve korake i investirale, da bi dugoročno dobijale. Intel, Qualcomm, Motorola su bile među spomenutim kompanijama a svaka od njih bi mogla da bude dobar uzor za Apple. Hesseldahl je takođe govorio o mogućnosti velikih preuzimanja, ali to ne bi ličilo na Apple. Oni obično kupuju male kompanije koje lepo mogu da integrišu u u svoje interne projekte. "Ne vidim nijednu kompaniju u svetu za koju bi Apple imao dobar razlog da je kupi" rekao je reporter. Trenutno, Apple može sa svojim novcem da uradi bilo šta: da lansira rizične kapitalne akcije, da kupi kompanije, da plati dividende ili da kupi neke od svojih akcija. Ja verujem da će Jobs i njegov tim finansijskih konsultanata uraditi najbolje što se može sa svojih 12 milijardi dolara; ako Apple-ov CEO ne zna da planira poslovne investicije, ne znam ko može.
 
   

Apple je ažurirao iTunes na 7.1, nudeći ispravke za Vistu

 

 

 

Apple je upravo izdao ispravku greške za iTunes, sada u verziji 7. 1, čiji je osnovni cilj bio da reši nekoliko Vista “problema sa kompatibilnočću”. Ali po rečima Apple-a nisu ispravljeni svi problemi. “Apple je izdao novu verziju iTunesa koja ima veliki broj problema sa kompatibilnošću sa Windows Vistom. Međutim, iTunes 7. 1 se preporuče za upotrebu sa većinom izdanja Windows Vistae, pošto je Apple aktivno radio sa Microsoft-om da bi rešili nekoliko preostalih poznatih problema. Ovaj dokument će biti ažuriran čim postanu dostupne nove informacije”. Programiranje za Windows Vistu nije toliko lako kao što izgleda zar ne Apple? Mora biti da je Microsoftova greška. Ili je Apple bio prezauzet sa strašnim Leopardom da bi se igrao sa ovako smešnim stvarima kao što je iTunes za Windows.
 
   

Apple Leopard OS X inovacije

 

 

 

Sa svojim revolucionarnim inovacijama, , Mac OS X Leopard nudi gomuilu tehnologija koje će vam pomoći da tranformišete sledeću veliku stvar iz Applea u sledeću veliku stvar za vas. Apple Leopar OS X će da ponudi svojim korisnicima sledeće inovacije: Core Animation da možete da dodate elegantne animacijeto interfejsima vaših programa. iChat Theater koji vam omogućuje da inkorporirate sadržaj aplikacija u iChat. QuickLook koji vam omogućuje da pratite procese širom vašeg sistema. 64-bita za upravljanje ogromnim količinama memorije i širim putanjama procesovanja. Nove Leopard tehnologije vam omogućuju da dodate mnogobrojne nove mogućnosti vašim aplikacijama. spomenučemo samo novi Scripting Bridge, Identity Services, iCal, iChat, Address Book Sync Services, . Mac, i još mnogo toga. U druge novine koje ne smemo da izostavimo spadaju: Napredni WebKit Integration i rad sa Open Source WebKit. Razvijanje Plug-Inova za Safari. Ugrađeni Sync Services. Upotreba . Mac SDK-a za deljenje podataka pomoću Identity Services. Moćna Spotlight pretraga. Kreiranje skriptabilnih aplikacija. Možemo reći da gomila Leopard inovacija za koje su zaslužni inženjeri iz Apple, predstavlja više nego dovoljan odgovor Apple-a na nedavno izašlu Vistu. Ostaje nam još samo da vidimo kako će tržište prihvatiti Leopard inovacije koje veoma mnogo obećavaju.
 
   

Apple olakšava rad u mreži pomoću RFID tagova

 

 

 

Postavljanje bežične mreže je prilično lako (za većinu nas), ali Apple želi još više da pojednostavi proces više tako što će postaviti RFID primopredajnike u bežične bazne stanice, kao što je AirPort Express ili AirPort Extreme. Sve mrežne informacije (kao što je ključ za dešifrovanje i SSID informacije) bi bile čuvane u baznoj stanici. Uređaj koji želite da povežete na mrežu bi se montirao sa RFID tagovima, tako da kada njih dvoj dođu licem u lice (uređaj i bazna stanica), RFID informacija može da se pročita-napiše u tag bez potrebe da se bilo šta konfiguriše. Kao primer, patent navodi Apple Wi-Fi daljinski koji bi mogao da se konfiguriše tako što  “će se postaviti u blizinu računara ili mrežne bazne stanice”. Na duge staze, ovo će mrežne uređaje učiniti toliko lakim za instaliranje da će i moji “netalentovani” rođaci moći da je instaliraju, što je dobra vest za mene.
 
   

Apple onlajn seminar: Upotreba FCP/a za kreiranje multimedijalnog podkasta

 

 

 

Apple nudi 47 minuta onlajn seminara o upotrebi Final Cut Pro-a za kreiranje multimedijalnih podkastova. Oni kažu da ćete naučiti: Kako da kombinujete digitalne fotografije, audio i video u Final Cut Pro-u Kako da kreirate univerzalni master da biste isporučivali vesti u bilo kom formatu, od HD broadcast-a do podcast-a Kako da snimite zvuk kako biste istakli priču Kako da upotrebite Final Cut Pro da biste kreirali bogato multimedijalno iskustvo Seminar vodi Brian Storm, predesednik MediaStorm-a, koji "pokazuje novim profesionalcima kako da upotrebe Final Cut Pro kako bi podigli digitalno pripovedanje na potpuno novi nivo pomoću multimedijalnog podkastinga. " Seminar je besplatan ali morate da se registrujete.
 
   

Apple patent za višestruke Dashboard-ove

 

 

 

Izgleda kao nešto iz Leoparda… Izgleda da jedna stvar koju ćemo sigurno gledati u Leopardu su višestruki Deshboard-ovi. U skorije vreme US Patent & Trademark Office je publikovao pet Apple patenata od kojih nam jedan, koji je nazvan “Multiple Dashboards”, daje prilično jasnu ideju o tome šta možemo očekivati da vidimo. Patent obuhvata mogućnost korisnika da kreira višestruke Dashboardove koji mogu da se organizuju po bilo kom kriterijumu koji ima smisla za korisnika, i mogućnost da sadrže jednu ili više kopija istog vidžeta. Različiti događaji će biti u mogućnosti da pokreću različite Dashboardove, a korisnici će biti u mogućnosti da se prebacuju između njih po želji. Patent spominje da će korisnici biti u mogućnosti da specifikuju da li će Dashboard koji su oni kreirali biti dostupan drugim korisnicima datog računara. Čak šta više, korisnici će biti u mogućnosti da specifikuju da li žele da omoguće drugim korisnicima da prave promene na njihovim Dashboardovima. Patent prikazuje nekoliko metoda rada sa višestrukim Dashboard okruženjem. Najjednostavniji je “tabs” koji omogućava brzi prelazak između Dashboard okruženja. Parametri kartica (veličina, boja, font i lokacija) mogu da se modifikuju od strane korisnika ili operativnog sistema da bi bolje prikazivali sadržaje dashboarda. Još jedan metod rada sa okruženjem višestrukih dashboarda koji je detaljno opisan u patentu je trodimenzionalna kocka, na kojoj svaka strana prikazuje jedno dashboard okruženje. Korisnici bi mogli da manipulišu kockom, okrećući je okolo da bi videli različita okruženja, a prednost je što možete da vidite više od jednog Dashboard okruženja istovremeno. Pored kocke, patent spominje da takođe mogu da se upotrebe drugi geometrijski oblici, kao što su valjak, lopta, trougao i romb. Imajući u vidu da Apple počinje da stapa aplikacije i Dashboarde, sa svim ovim drugim poboljšanjima, vidžeti bi mogli da postanu čak i veći nego što su do sada bili u Leopardu.
 
   

Apple pokreće “Major in Mac” promociju

 

 

 

Izgleda da Apple pokreće svoju letnju promociju i kao i prošle godine nudi besplatan iPod za svaki naručeni Mac. Ova odlična ponuda kombinovana sa promocijom štampača daje odličnu mogućnost za zamenu stare mašine ili za kupovinu prve. “Major in Mac” promocija nudi popust od 199 dolara na svaki iPod nano ili iPod video sa naručivanjem bilo kojeg kvalifikovanog iMac-a, Macbook-a, Mac Pro ili MacBook Pro-a. Sve što je potrebno da biste učestvovali je da naručite novi Mac koristeći studentski popust a zatim da naručite iPod. Zatim, Apple nudi čak i besplatnu isporuku. Mac pokreće Microsoft Office da bi vam pomogao da uradite domaći zadatak. Isto tako dolazi sa iLife-om tako da možete da pravite foto albume, muziku, i video čet pravo iz kutije. A iPod može da vam pomogne da budete sinhronizovani. Dakle naručite Mac sa studentskim popustom pre 16. septembra i dobićete besplatno iPod nano. To će biti vaša prva brilijantna odluka u školskoj godini. Pored “Major in Mac” promocije, Apple takođe počinje promociju za štampače. Do 23. jula 2007. godine, potrošači mogu da selektuju jedan od desetina modela štampača sa novim Mac-om i da dobiju popust od 100 dolara. Apple je dugo bio u školama, i ako se ostvare glasine da će Mac mini i 17-inčni iMac biti izbačeni iz proizvodnje, kompanija će imati malo toga da ponudi školama. Čak i ako 20-inčni Mac za koji smo čuli da će da zameni 17-inčni bude isto tako jeftin kao i 17-inčni model on će zauzimati mnogo više prostora, a školama nije potrebna još veća gužva od postojeće.
 
   

Beta izdanje Red Hat Enterprise Linuxa 5.1

 

 

 

Red Hat tim je ponosno objavio beta izdanje verzije Red Hat Enterprise Linuxa 5. 1. Beta izdanje trenutno je dostupno uglavnom za testiranje i postoje mnoga beta izdanja koja bi trebala definitivno da budu promenjena u stabilnu verziju. RHEL 5. 1 beta biće dostupan za sve x86/x86_64, ppc. S390x i ia64 arhitekture. Po najavama, period testiranja za ovu verziju će trajati do septembra 2007. godine a do tada, za ovu verziju neće biti izvedena testiranja performansi. Izgleda da se ovo izdanje fokusiralo na donošenje brojnih poboljšanja i ažuriranja u mnogim područjima, kao što je područje virtualizacije, mreža, bezbednost i skladištenje dok su greške i loše funkcije ostavljene za naknadne korekcije. Poboljšanja u ovom izdanju uključuju: poboljšana i kompletna podrška virtuelizacije na Itanium2 platformama poboljšana podrška za HV guests ažuriranje libvirt menadžment sloja poboljšana podrška za ACPI upravljanje energijom uključujući podršku za S3 suspend za RAM i S4 hibernate dodata Kexec/Kdump podrška za hostove u virtuelizovanom okruženju Samba ažuriranje za poboljšanu interoperabilnost smartcard podrška za SSH AM/Kerberos i NSS-LDAP ažuriranja za poboljšanu integraciju u Active Directory okruženju značajna poboljšanja stabilnosti za GFS2 fajl sistem dodata podrška za odgovor i migraciju za NFSv4 reference ažuriranje Sata podsistema Ovo izdanje već ima registrovane greške i loše funkcije sa kojima će se programeri Red Hat-a pozabaviti što je moguće pre ali očekuje se otkrivanje drugih grešaka u toku test perioda. Korisnici i programeri koji izaberu da budu deo Red Hat Enterprise Linux 5. 1 beta programa i otkriju više grešaka u ovoj verziji bi trebali da obaveste o datim greškama Red Hat-ov Bugzilla. Red Hat Enterprise Linux 5. 1 beta sada možete da preuzmete sa Softpedia-e.
 
   

Da li će Apple-ov Leopard ugristi Windows Vista-u?

 

 

 

Da li tržištu Windows Vista-e preti Mac OS X Leopard? Ne, čak ni na duge staze. Dozvolite da objasnim. Trenutno, Apple je odredio da izdanje Mac OS X Leopard izađe u martu ali stvarni datum još nije definisan. Postoji tendencija upoređivanja svetski najnaprednijih operativnih sistema, koji se i dalje unapređuju, sa Windows Vista-om. Jedno retoričko pitanje na koje sam ja naišao se odnosilo na ranjivost Windows Vista-e u odnosu na dolazeće Leopard izdanje. Trenutno, Windows Vista-u koristi samo 0,18% desktopa širom sveta. Ključna figura u tom broju je 0. Naravno ovaj aspekt će se promeniti. Windows Vista nema načina da propadne. A u budućnosti će zameniti mesto Windows Xpa na tržištu. Mislim da je jako teško poverovati da će hard core Windows ili Mac korisnici naprasno zameniti jedan operativni sistem sa drugim. Windows Vista će imati nekoliko meseci prednosti pre nego što će Mac OS X Leopard početi da ujeda. A činjenica je da je Apple trend koji je u porastu, barem sa Mac zasnovanim Intel računarima koji su duplirali svoje tržište od septembra 2006. godine do januara 2007. godine. Ali Leopard će imati samo površinski uticaj na Vista-u. U ovom kontekstu mogli bismo da razmotrimo način na koji će uticati na tržište Windows Xpa istovremena prisutnost Vista-e i Leoparda. Samo je pitanje vremena kako će se mrvice sa table Windows Xpa podeliti između Vista-e i Leoparda. Trenutno, brzina prihvaćanja Windows Vista-e je ništavna u odnosu na količinu isporučenih Windows XP-a u proteklom mesecu. Međutim, kada se Leopard pojavi Vista neće biti toliko blizu 0%. Ali Vista-ino tržište takođe neće biti ranjivo zahvaljujući jednostavnoj činjenici da neće porasti za značajniji procenat pre izdavanja Leoparda. Windows XP je stvarna meta Apple-a. To je sigurno. Pogledajte samo Apple-ovu strategiju za Mac OS X, koja ga predstavlja kao alternativu za Vista-u.
 
   

Daunlodujte Windows Longhorn

 

 

 

Microsoft je lansirao beta verziju nove generacije operativnog sistema za servere. Označena kao Windows “Longhorn” ova beta verzija je dostupna u različitim edicijama, od kojih je svaka dostupna putem linka koji možete naći na kraju ove vesti. Očekivali smo da će 64-bitna verzija ovog operativnog sistema sada biti nazvana po izvornom imenu, a da će 32-bitna biti potisnuta u pozadinu, a desilo se ovo. Dakle, ako daunlodujete neobeleženu “Beta 3 Edition”, dobićete 64-bitnu verziju. Verzije koje su dostupne za daunlodovanje su Standard Edition, Enterprise Edition, Datacenter Edition, Web Server i verzija za računare koji su opremljeni sa Intel Itanic procesorima. Jezici su engleski, nemački i japanski, a ako ne volite da daunlodujete, nekoliko verzija će biti dostupno na posebnom DVD-u.
 
   

Dell nudi da ukloni Windows sa svojih laptopa

 

 

 

Ovo nije problem sa kojim se svi susreću ali siguran sam da postoji mnogo korisnika među vama koji su kupili laptop u zadnjih nekoliko godina i pomislili: "Ali ja već imam kopiju Windows-a XP. . . ". E pa, Dell je konačno uslišio zahteve većine. Dell je po prvi put objavio da će operativni sistem njihovih laptopova – biti opcioni. Ova odluka će stupiti na snagu u kompanijinoj Latitude n-Seriji u Sjedinjenim američkim Državama a onda će se početi primenjivati širom planete. Interesantno je da Dell ovu promenu strategije pripisuje "IdeaStorm" web sajtu koji je lanisran prošle nedelje. IdeaStorm je interaktivni forum na kojem javnost može da izlaže svoje ideje i mišljenja, a najpopularnije ideje se postavljaju na prvu stranicu i razmotriće ih sama kompanija. Isporučivanje laptopa bez Windowsa je zahtev koji je bio ubedljivo najmasovniji, što je dovelo do promene strategije od strane Dell-a. Još je intrigantnije da je sledeći najpopularniji zahtev bio da na laptopove bude instaliran Linux operativni sistem, ali Dell je majstorski izbegao tu činjenicu izjavivši da korisnici ne mogu da se odluče koju verziju Linuxa bi želeli.    
 
   

Dell-u su potrebni bolji Linux drajveri

 

 

 

Dell Inc. je nedavno počeo da dobija na popularnosti kao kompanija koja je naklonjena Linux operativnim sistemima. Priča je počela sa Dell-ovom lepom inicijativom odgovaranja korisnicima koji su tražili neke Linux zasnovane proizvode na IdeaStorm forumu. Tada, Dell je objavio četiri Ubuntu zasnovana sistema koji su namenjeni ljubiteljima otvorenog koda. Ubrzo nakon toga, Dell je dodao još dva sistema u svoju primamljivu ponudu a zatim objavio da pokušava da razvije strategiju za njihovo distribuiranje van Sjedinjenih Država. Nakon takve ponude, izgleda da su klijenti postali veoma uzbuđeni Dell-ovim Linux zasnovanim proizvodima pošto su tražili još više. Čak je Mark Shuttleworth rekao u jednom od svojih govora na prvoj UbuntuLive konferenciji, koja se održala u Portlandu, Oregon, da bi Dell trebao da nastavi ono što je započeo i da izdaje još više računara koji su zasnovani na Linuxu. Međutim, po rečima Dell-a, ovaj zadatak nije toliko jednostavan kao što izgleda. Po rečima nekih izvora, izgleda da se Dell suočava sa nekim tehničkim problemima kada dođe do postavljanja Linux distribucije na notebook ili desktop, tačnije, nedostaju odgovarajući Linux drajveri za hardver koji Dell postavlja unutar računara. Amit Bhutani iz Dell-a je rekao na UbuntuLive konferenciji da Dell ima nekoliko "područja ispitivanja" kada je reč o Linuxu i ukazao je na Nvidia 2D i 3D drajvere koji su, po njemu, priličan "izazov za uključivanje na platformu". Međutim, ako pomislimo na neke ATI Linux drajvere, oni su prilično daleko od materijalizovanja. Dell tvrdi da bi im bila potrebna mnogo bolja podrška za njih u mnogim područjima kao što su audio/video kodeci, ATI video kartice, štampači, bežična mreža, TV tuneri i daljinski upravljači, LCD TV-i ili 3D efekti. Ali svi mi znamo da Dell-ova želja nije nešto što može da se ispuni preko noći, pošto su to priznali i Dell-ovi zvaničnici.
 
   

Dnevno preuzimanje programa i ažuriranja (Filezilla, NOD32, ...)

 

 

 

Stabilne verzije Programi koji su ovde izlistani su zvanično izdati od strane njihovih kreatora. FileZilla 3. 0. 11. 1 [Home stranica] [Changelog] [Mirror] [Pregled]Operativni sistem: Windows; Mac; LinuxVrsta aplikacije: FTP klijentIzmene: Ispravke grešaka NOD32 Antivirus 3. 0. 669 [Home stranica] [Changelog] [Pregled]Operativni sistem: Samo za WindowsCena: VarijabilnaVrsta aplikacije: Antivirusni programIzmene: Ispravke grešaka Paint. NET 3. 35 [Home stranica] [Changelog] [Mirror] [Pregled]Operativni sistem: Samo za WindowsVrsta aplikacije: Editor slika Izmene: Novi efekti, poboljšane performansi i ispravke grešaka Spybot S&D 1. 6. 0. 30 [Home stranica] [Changelog] [Mirror]Operativni sistem: Samo za WindowsVrsta aplikacije: Detekcija spyware-ova i uklanjanje Izmene: Bolja podrška za pretraživače, poboljšana brzina skeniranja i još mnogo toga Sunbelt Personal Firewall 4. 6. 1839 [Home stranica] [Changelog] [Mirror]Operativni sistem: Samo za WindowsVrsta aplikacije: FirewallIzmene: Poboljšano filtriranje paketa i weba, podrška za Vistu i još mnogo toga Pred izdanja (Alpha, Beta, i tako dalje…) Programi koji su ovde izlistani su pred izdanja koja možda nisu prikladna za svakodnevnu upotrebu. Avant Browser 11. 7 [Home stranica] [Changelog] [Mirror] [Pregled]Operativni sistem: Samo za WindowsIzdanje: Alpha 2Vrsta aplikacije: Web pretraživačIzmene: Ispravke grešaka
 
   

Dostupan je Damn Small Linux verzija 3.4

 

 

 

Damn Small Linux (ili DSL skraćeno) je stvarno mala Linux distribucija (ne veća od 50MB ISO), koja uglavnom bez problema može da se pokrene na starijim sistemima sa ograničenim resursima. On može da se pokreće i sa malih uređaja za skladištenje kao što su vizit kartice koje mogu da se butuju, USB fleš drajv od 64MB, CompactFlash kartica (pomoću IDE konektora) ili ZIP drajv. Na putu ka verziji 4. 0, DSL verzija v3. 4 je sada spremna za vaše mašine. Po rečima tvoraca ove distribucije, verzija 3. 4 se uvek učita u RAM memoriju i zbog toga hardverski zahtevi za ovaj deo računarske opreme je barem 128MB. Ovo je rezultat činjenice da dsl-3. 4-initrd. iso verzija ima KNOPPIX imidž spakovan u inicijalni ramdisk, koji takođe znači i lakše podešavanje PXE DSL Server-a. Poboljšanja u ovoj verziji: Ažuriran MurgaLua na v0. 4. 1 Dodat libXft. so. 2 Dodat acpid Dodat bcrypt. Dropped des Poboljšan emelfm za bolju CLI podršku Ispravljena korisnička umount Debian Woody greška. Ažuriran webdata za upotrebu bcrypt Ažurirane rezervne kopije fajla/vraćanje za upotrebu bcrypt putem "protect" boot opcije. Dodat je novi imidž: dsl-3. 4-initrd. isoZa detaljnije informacije možete da pročitate objavu o izdavanju distribucije. Iako njegova veličina ne obećava mnogo, DS Linux distribucija ima mnoge korisne alatke i programe. Ona dolazi sa ponudom web pretraživača koja uključuje Mozilla Firefox, Dillo i Netrik, Office programe kao što su Ted – procesiranje reči, Siag – tabele i  alatke za editovanje grafike kao što je Xpaint. Zahvaljujući njegovim veoma malim memorijskim zahtevima, Damn Small Linux je takođe prebačen na Xbox kao “X-DSL”. Može da se pokrene kao LiveCD ili da se instalira na Xbox hard drajv. Damn Small Linux možete da daunlodujete sa Softpedia.
 
   

Dostupan Linux Kernel 2.4.35

 

 

 

Nakon otprilike šest meseci vrednog rada, Willy Tarreau je objavio dostupnost 2. 4. 35 Linux Kernela. Pre godinu dana Willy Tarreau je postao održavalac ogranka 2. 4 i ovo je njegovo drugo stabilno izdanje kernela 2. 4: “Svestan sam da je 2. 4 uglavnom napustio desktop PC-je i notebook-ove ali se i dalje uobičajeno koristi na serverima, reflektorima rute ili firewall-ovima. Zbog toga ja sam bio toliko slobodan da unosim mala ažuriranja koja su potrebna za održavanje takvih sistema ali ću generalno odbiti sve zakrpe koje daju podršku za novi desktop ili notebook-specifičan hardver osim ako ljudi ne daju veoma ubedljive argumente. Ti ljudi bi, generalno gledano, trebali da nadgrade svoje sisteme na 2. 6” – izjavio je Willy Tarreau održavalac 2. 4 ogranka kernela. Ova nova stabilna verzija 2. 4 Linux kernela donosi ispravke prethodnih verzija i mali set dodataka, kao što su: novi PCI ID-ovi podršku za USB HID velike brzine ažuriran e1000 drajver nekoliko watchdog ažuriranja podršku za sisteme bez kontrolera tastature backport of the skge i sky2 drajveri iz 2. 6 podrška za "notsc" boot opciju za neke provaljene dual-core x86_64 sisteme bez HPET LVM ispravke Ovaj kernel je testiran na x86 SMP, sparc64 SMP i alpha-i. Za kompletan prikaz promena sa svim novim funkcijama, ispravkama i poboljšanjima posetite ovaj web sajt. Linux Kernel je suštinski deo svih Linux distribucija i odgovoran je za alokaciju resursa, interfejse low-level hardvera, bezbednost, jednostavne komunikacije i osnovno upravljanje fajl sistemom. Linux kernel možete da daunlodujete sada sa Softpedia-e.
 
   

DreamScene konačno dostupan

 

 

 

Kompanija Microsoft je konačno objavila dostupnost DreamScene, dugo očekivanog dodatka za korisnike Windows Vista Ultimate. Prvobitno predstavljanje je najavljeno još za početak ove godine nedugo nakon pojavljivanja novog operativnog sistema Windows Vista-e. DreamScene vlasnicima Ultimate pruža mogućnost da zamene statički desktop sa prikazom vatre ili riba koje plivaju. Ova karakteristika zahteva da sistem ima mogućnost rada sa dodatnim zahtevima velikih video tekstura zajedno sa Aero Glass interfejsom a sve to bi trebalo da bude dostupno za besplatno preuzimanje za sve korisnike Vista Ultimate. Izvor: itsvet. com
 
   

Elive – da li ste spremni za novo Linux iskustvo?

 

 

 

Kada čujemo Debian, mi mislimo na nešto veliko, Linux distribuciju koja je šampion širom sveta. Mnoge distribucije su bile, još uvek su i biće i ubuduće zasnovane na Debian Linuxu. Tu spada i Ubuntu, koji je zasnovan na Debianu kao i Xandros koji je takođe Debian zasnovana distribucija. Ali kladim se da niste videli Debian/Enlightenment zasnovanu Linux distribuciju, kao što je Elive koja je pre nekoliko dana dostigla finalnu i stabilnu verziju (1. 0). Elive je neograničen Linux operativni sistem koji pokušava da kombinuje lepotu sa stilom, atraktivnošću i minimalnim hardverskim zahtevima, i sve to može da postigne samo sa raskošnim Enlightenment menadžerom prozora. Enlightnment obezbeđuje brzo, lako, fleksibilno desktop okruženje koje će pounuditi atraktivnost i lakoću upotrebe za one stare računare koji zaboravljeni stoje u podrumu obavijeni paučinom. Zato ustanite, uzmite taj stari PC, očistite ga i instalirajte Elive na njega. Minimalni hardverski zahtevi za Elive su procesor od 100 Mhz sa 64 MB RAM-a (sumnjam da iko još ima takav računar). Međutim, Elive tim predlaže minimum 300 Mhz za procesor i 128 MB RAM-a. Elive dolazi sa dva potpuno različita izgleda koje možete da testirate direktno sa LiveCD-a. Prvi se zove Elive, to je standardni izgled i teži da bude lak, svež i da vam da osećaj mira i tišine. Drugi se zove Night. To je mračna tema koja koja je bolja za vaše oči. Moram da priznam da mi se dopada prva tema, Elive, ali vam predlažem da isprobate obe i da odlučite koja vam se više dopada. Kao što sam rekao teme su potpuno različite, što znači i drugačije login ekrane. Po mom mišljenju, Elive tema je najprivlačnija. I sam ekran za logovanje će vam oduzeti dah! Mene je oduševila animacija ekrana za logovanje. Jednostavno nemam reči kojima bih je opisao tako da morate sami da vidite da biste mi verovali. Elive sadrži puno programa koji obuhvataju skoro sve vaše dnevne onlajn i oflajn aktivnosti: web pretraživanjr, četovanjr, email, bittorent, audio i video editore, programe za kancelarijske poslove i igranje. Među glavnim programima koje su uključeni primetili smo programe kao što su: IceWeasel (klon Firefoxa) IceDove (klon Thunderbirda) aMSN (klon MSN Messenger) Gaim (Multi-protokolarni Instant Messenger) Transmission (BitTorrent klijent) Blender (program za 3D animaciju) XMMS (Audio player) MPlayer (najbolji video plejer za Linux) The GIMP (editor slika) Cinelerra (Video editor) LinNeighborhood (SMB (Samba) menadžer fajl sistema) Ja mislim da je uključivanje Gaim paketa bila greška zato što je Gaim projekat preimenovan u Pidgin, pre tačno tri meseca, i trebao bi da bude zamenjen što je pre moguće. Drugo, iako postoji Office kategorija u glavnom meniju, Elive ne uključuje OpenOffice paket na LiveCD-u, tako da treba da daunlodujete poseban CD koji se zove Bonus Disk koji možete da preuzmete samo ako date neku donaciju. Ove donacije su napravljene da bi obezbedili budućnost Elive-a, ali u bilo koje doba možete da date donaciju za Elive projekat a ne samo za Bonus Disk. Međutim, ako iz nekog razloga niste u mogućnosti da date donaciju za Elive projekat a želite da imate Bonus Disk, uvek možete da ga instalirate kroz Synaptic menadžer za pakete. Samo otvorite Synaptic, potražite openoffice i instalirajte ga. Glavna razlika u ovom poslednjem triku i Bonus Disku koji je ponudio Elive tim je ta što OpenOffice dolazi prilagođen tako da je potpuno kompatibilan sa vašim jezikom, sa Microsoft Windowsom i Microsoft Office-om. Takođe uključuje i korektore jezika. U skorijoj budućnosti, Elive tim priprema još Bonus Disk-ova za mnoge kategorije korisnika, kao što su: Gejmeri Dizajneri Muzičari Video producenti Preduzeća Škole Serveri Programeri Svi ovi diskovi su kreirani za neiskusne korisnike ili za one koji vole lakoću, oprez i kompletan način instaliranja na svojim mašinama. Sve što treba da uradite je da daunlodujete ISO, da ga narežete na prazan CD ili da ga stavite na USB štapić, ubacite Bonus Disk u optički drajv (ili utaknete USB memoriju u USB port) i da kliknete na dugme Install Bonus Disk. Sve će biti odrađeno automatski. Kao i Mandriva ili openSUSE, Elive ima sopstveni administratorski panel za sistem i konfigurisanje koji se zove Elpanel, a iz kojeg možete da kontrolišete ceo sistem. Na primer, možete da: podesite izgled i osećaj Elive-a; dodate i uklonite pakete; konfigurišete mrežu; dodate i uklonite korisnike; konfigurišete štampač; konfigurišete zvuk. Treba da znate da LiveCD nudi samo deo Elive-ove moći. Nakon što instalirate Elive na sistem, on će automatski da reprodukuje DVD-ove, automatski će mauntovati USB memorije, a čak može da pokreće i Windows CD-ove. Ova poslednja verzija Elive-a dolazi sa: Automatskim maunterom Windows particija; Podrškom za Webcam; Podrškom za Epson skener; Boljom podrškom za iPod; Podrškom za Swiss tastaturu; Podrškom za DV Video Camera; Podrškom za čitanje i pisanje NTFS/FAT32; Podrškom za više od 20 TTF fontova; Podrškom za Flash 9; Novim i poboljšanim upravljačem fajlovima Zaključak Čak iako je E 17 menadžer prozora i dalje u fazi razvoja, on i dalje izgleda i ponaša se veoma dobro na ovoj stabilnoj verziji Elive-a. Programerski tim je nadmašio sva očekivanja korisnika zbog rada koji su uložili na prilagođavanju E 17 i svih ostalih poboljšanja i inovacija koje će vam olakšati život. Odmah instalirajte Elive i videćete da ćete ga voleti, obožavati i biti mu odani još dugo vremena.
 
   

Etoile Live CD

 

 

 

Potpuno novi Live CD zasnovan na Etoile desktop okruženju je predstavljen na FOSDEM 2007 (Free and Open Source Software Developer’s European Meeting). Ovo je verzija pre izdavanja, u kojoj još postoje neki problemi i zato treba da se posmatra imajući tu činjenicu u vidu. Molim vas da o bilo kakvim greškama koje pronađete obavestite njihove bugtrekere: “Ovo je 0. 2 predizdanje na kojem smo radili na FOSDEMu 2007. I dalje postoji prilično puno problema u njemu tako da očekujemo finalno 0. 2 izdanje za oko mesec dana. U međuvremenu, slobodno preuzmite iso i poigrajte se njime – i obavestite o greškama koje još nisu u bugtrackeru!”. Da bi omogućili korisnicima da kreiraju sopstvene radne tokove putem preoblikovanja ili kombinovanja dostupnih aplikacija, servisa i komponenti, grupa programera je izumela novo desktop okruženje koje je zasnovano na veoma popularnom GNUstep window manageru. Ovo potpuno novo desktop okruženje se zove Etoile i teži da bude inovativno korisničko okruženje izgrađeno od temelja do krova na visoko modularnim i lakim komponentama sa orijentisanošću ka projektu i dokumentima na umu. Novosti u Etoile desktop menadžeru: Jasne, fokusirane aplikacije, koje sarađuju da bi obezbedile bogato iskustvo korisnika, koristeći GNUstep servise i njihov inovativan Services model; Brza, jednostavna razmena između zadataka i dokumenata bez aktiviranja mnogih kontekstnih prekopčavanja (između aplikacija, prozora, selekcija i tako dalje); Alati koji su obezbeđeni po standardnom podešavanju omogućuju slaganje, i razmeštanje nepovezanih elemenata u objekte prve klase kao što su dokumenti, direktorijumi i tako dalje; Radni tok zasnovan na upravljanju inspirisanim projektom (verzioniranje, indeksiranje, razmena i tako dalje); Laka komunikacija/kolaboracija među korisnicima, gde su korisnici objekti prve klase u okruženju; Pomoćna tehnologija slična Newton-ovom pristupu. Live CD je zasnovan na veoma popularnoj Ubuntu Linux distribuciji i pored Etoile desktop okruženja takođe obezbeđuje originalno GNUstep korisničko okruženje tako da možete da vidite razlike između GNUstep i Etoile-a.
 
   
Strane: 12 3 4 5 6

 

Veze, linkovi
Linkedin Twitter Facebook
 
     
 
© Sva prava pridržana, Kompjuter biblioteka, Beograd, Obalskih radnika 4a, Telefon: +381 11 252 0 272